Kako doživjeti stotu

Američki naučnici objavili su sedam temeljnih pravila za dug i zdrav živo

Američki naučnici objavili su sedam temeljnih pravila za dug i zdrav život - ostavite se pušenja, pazite na težinu, vježbajte, jedite zdravu hranu i provjeravajte holesterol, krvni pritisak i šećer. Naime, osobe u 50-im koje mogu pozitivno odgovoriti na sedam pitanja koja su predstavili stručnjaci za zdravlje srca imaju izvrsne šanse da će poživjeti još barem 40 godina bez srčanog i moždanog udara.

- Istraživanja pokazuju da većina 50-godišnjaka koji slijede ovih sedam pravila živi još 40 godina bez moždanih i srčanih oboljenja, najčešćih savremenih ubica ljudi kaže dr. Klajd Jensi (Clyde Yancy), predsjednik Američke asocijacije za bolesti srca. Sedam faktora koje treba držati u idealnim granicama ili ih imati pod nadzorom konačno postaju izvor dugovječnosti srca.

Osobe idealnog zdravlja kardiovaskularnog sistema moći će potvrdno odgovoriti na sedam sljedećih pitanja:

1 Nikada niste pušili ili ste prestali prije više od godinu?

2 Indeks tjelesne mase vam je manji od 25?

3 Svake sedmice umjereno vježbate najmanje 150 minuta ili napornije 75 minuta?

4 Slijedite najmanje četiri nutricionističke preporuke: konzumirate 4,5 šolje voća i povrća na dan; jedete barem dvije porcije ribe od oko 100 grama sedmično; ne pijete više od litre zaslađenih sokova sedmično; svakodnevno jedete tri porcije od 30 grama hrane bogate vlaknima; uzimate manje od 1.500 miligrama soli na dan?

5 Holesterol vam je niži od graničnog?

6 Krvni pritisak vam je u granicama 120/80?

7 Glukoza u krvi manja vam je od 100? Američki stručnjaci upozoravaju da mnogi ljudi misle da im je srce zdravo, dok testiranja pokazuju da čak 54 posto njih ima neke probleme s kardiovaskularnim sistemom.

Mogu li vas boljeti oči od gledanja u TV ekran

U vrijeme kada je televizija osvajala svijet i „magična kutija“ počela ulaziti u svaki dom počela je rasprava o njenom korisnom i štetnom djelovanju na oči. Danas bi se moglo reći uz dobru dozu karikiranja da TV više kvari dušu nego oči. Ali, kako mi ne pišemo o duši, već o očima, zadržat ćemo se i dalje na odnosu TV-oči.

Osjeti se kratkovidnost

Prije 40 godina pametni očni ljekar je rekao: „Unoseći televizor u kuću mi uvodimo s njim i očnog ljekara u našu porodicu“.

Pretjerano jeste, ali ne mnogo. Ako otac porodice s kauča na kojem sjedi cijela porodica ne vidi TV kao ostali,
znači da ima slabe oči. Ako neko počinje prilaziti TV ekranu da bi bolje vidio, on je kratkovid. Ako više ne vidimo televiziju dobro naočalama koje smo dotle koristili, znači treba ih mijenjati. Primjera ima mnogo. Činjenica je da mnogo osoba dolazi očnom ljekaru i počinje svoju priču navodeći probleme koje ima dok gleda televiziju.

S druge strane, postoji mnogo pitanja vezanih za televizor i oči. Prvo je pitanje rastojanja između TV aparata i posmatrača. Tačnije, s kojeg rastojanja treba gledati televiziju? Zavisi od veličine ekrana, stepena osvjetljenja sobe, položaja lampi u sobi itd.

U principu, najbolje je ono rastojanje s kojeg se detalji slike i teksta na televizoru još jasno vide. Znači, ako iz kraja sobe ne vidim tekst na ekranu jasno, polako prilazim televizoru dok slova ne vidim čisto i jasno. Ako se nastavim približavati, ja ne vidim jasnije, već krupniju, veću sliku.o može biti prijatnije, ali ako priđem još bliže ekranu, slika postaje još veća, no sada uočavam i sitna zrna od kojih je slika sastavljena, male treptaje i svjetlucanje, podrhtavanje i dr.

Svi ovi fenomeni zamaraju oči, iscrpljuju prijevremeno mrežnjaču i zato ne treba prilaziti suviše blizu ekranu. Još jedan razlog zašto ne treba „nabiti nos u televizor“ jeste i prosta činjenica da se oči mnogo manje kreću prateći tekst ili likove na ekranu ako sjedite dalje. A to znači manji zamor.

Umore li se oči

Koliko dugo oči mogu gledati u TV ekran bez štetnih posljedica? Tačnije bi bilo pitati - poslije koliko vremena se oči „zamore“?

Odgovor je onda i tačniji i jednostavniji. Prvo se zamori centar za vid, vidni analizator, pa tek onda oči. Jednostavnije rečeno, prije se umorimo prateći i prihvatajući bezbroj informacija koje se na TV nude nego što se naše oči umore gledajući sliku. Pa kažemo da klasičnog umora očiju ni nema. Rijetke su bolesti oka za vrijeme kojih i poslije kojih se zabranjuje praćenje TV programa. To su krvarenja u oku, povrede itd. Ukratko, opet uz dosta pretjerivanja, više štete nanosi TV program nego gledanje u TV ekran.

Djeca i televizija

Mnogi roditelji s pravom zabranjuju djeci da dugo gledaju televiziju. S pravom, jer ima na programu mnogo toga što je za razvoj djeteta štetno, gubi se puno vremena itd. Same oči od dugog gledanja TV ne trpe posebnu štetu i, naravno, ako djeca ne sjede, kao što često čine, ispred samog ekrana.

Izbijeni zub moguće je spasiti

Izbijenost zuba predstavlja potpuni izlazak zuba iz pripadajuće alveolarne čašice. To je najčešće slučaj sa centralnim sjekutićima gornje vilice, a zubi se najčešće izbijaju u periodu od 7. do 9. godine života, jer je periodontalni ligament slabo strukturiran i neotporan na silu koja dovodi do izbijanja.

Međutim, danas je sve češće to slučaj i kod tinejdžera - kao posljedica fizičkog obračuna. Za pacijenta je najbitnije da zna da se zub može replantirati u pripadajuću alveolu.

Dva načina

To se može izvesti na dva načina: hitnom replantacijom odmah nakon traume ili u malo dužem periodu ako je zub adekvatno čuvan; ili odgođenom replantacijom nakon dužeg vremena kada je već došlo do sušenja periodontalnog ligamenta.

Dosadašnja klinička i histološka istraživanja pokazala su da su glavni faktori koji utječu na prognozu replantiranog zuba: dužina vremena koje je zub proveo ekstraalveolarno, uvjeti pohranjivanja avulziranog zuba u ekstraalveolarnom periodu i faza razvoja korijena avulziranog zuba, koja je jako bitna zbog plana terapije nakon replantacije.

Naime, što je zub kraće vrijeme vani, to je uspjeh replantacije veći. Neka istraživanja su pokazala da periodontalni ligament ostaje vitalan oko 30 minuta izvan alveole. Upravo to vrijeme se smatra optimalnim za uspjeh replantacije.

Na mjestu gdje se desila povreda izbijeni zub treba isprati 10 sekundi pod mlazom hladne vode i vratiti u alveolu, a bolesnik neka zagrize u maramicu do dolaska u ambulantu. Alveola izbijenog zuba je najbolji medij za transport do najbliže ordinacije. U nekim situacijama telefonski poziv prije dolaska u ordinaciju može značajno povećati uspješnost replantacije.

Kontraindicirano je čišćenje korijena struganjem, jer tim postupkom uklanjamo periodontalni ligament i povećava se mogućnost nastanka ankiloze i resorpcije.

Kod zbrinjavanja u ordinaciji treba voditi računa da je, ukoliko je prisutna bol, neophodno dati anesteziju kako bi se moglo mirnije raditi. Gazom namočenom u fiziološku otopinu nježnim pokretima očisti se alveola. Nakon što je zub pripremljen, stavlja se u alveolu laganim pritiskom prstiju.

Kada je zub postavljen u približno pravilan položaj bukalne i lingvalne površine alveolarnog nastavka, treba čvrsto pritisnuti zub jer je prilikom izbijanja vjerovatno došlo do širenja prostora. Ovo će pomoći sprečavanju razvoja periodontnog defekta.

Važno je vrijeme

Da bi se zub stabilizirao i spriječila odskočna ekstruzija, pacijent treba zagristi u vaterolnu 15-20 minuta. Nakon toga pristupa se fiksaciji zuba u koju se svrhu koriste razni splintovi.

Endodontski tretman izbijenog zuba ovisi o nekoliko faktora. Najvažniji su koliko je vremena zub bio izvan alveole i stepen razvoja korijena. Kod zuba s nezavršenim rastom korijena moguća je revaskularizacija pulpe ukoliko zub nije bio izvan alveole duže od dva sata. Ako je to vrijeme do 30 minuta, tada će vrlo vjerovatno doći do revaskularizacije i završetka rasta korijena, uz pretpostavku da je replantacija učinjena korektno. Kada je zub izvan alveole duže od dva sata, tada se ne može očekivati revaskularizacija i obavezan je endodontski tretman.

Kako čuvati izbijeni zub

Ako se zub mora ekstraoralno transportirati, najbolji mediji za čuvanje zuba izvan alveole su fiziološka otopina, pljuvačka i mlijeko. Mediji koji jako oštećuju površinu zuba su: obična voda, otopina antibiotika, alkohol i držanje zuba u suhoj maramici.